Medina — Al-Madina al-Munavvara, „blistavi grad” — mjesto je gdje je islam postao zajednica. Poslanik Muhamed stigao je ovamo iz Meke 622. godine, a oazni gradić datuljinih palmi i vulkanskih brežuljaka postao je prvi muslimanski grad, drugo najsvetije mjesto islama i počivalište Poslanika i njegovih najbližih drugova. Danas je to miran, uređen grad širokih bulevara i trgova od bijelog mramora, sporijeg ritma od Meke i mnogo otvoreniji istraživanju: događaji utemeljiteljskog desetljeća islama — hidžra, bitke, promjena smjera molitve — zbili su se na nekoliko kilometara jedan od drugoga, a njihova su mjesta još tu.
Upravo ta gustoća čini Medinu gradom koji se isplati istraživati sa samostalnim audiovodičima. Gotovo svaka džamija, brežuljak i groblje ovdje obilježavaju određeni trenutak sedmog stoljeća, a priča koja stoji iza svakog od njih daje inače skromnoj građevini njezinu težinu. Sve počinje kod Al-Mesdžid-e-Nebevija, Poslanikove džamije, utemeljene 622. i tijekom četrnaest stoljeća proširene u kompleks od više od 400.000 četvornih metara koji pod slavnim sklopivim suncobranima prima više od milijun vjernika. Pod Zelenom kupolom — podignutom 1279. i obojenom u današnju boju 1837. — počivaju Poslanik, Ebu Bekr i Omer. Imajte na umu da je središnja četvrt Harem oko džamije rezervirana za muslimane; ostatak grada otvoren je svim posjetiteljima.
Oko Poslanikove džamije
Staro srce Medine na kratkoj je šetnji od dvorišta džamije. Uz njezin jugoistočni zid leži groblje Al-Baki, najstarije muslimansko groblje u gradu, s grobovima halife Osmana, Poslanikove kćeri Fatime i tisuća ranih drugova; muškarci mogu ući nakon jutarnje i popodnevne molitve, dok ga ostali promatraju s ruba. Odmah zapadno stoji mala džamija Al-Gamama, na mjestu gdje je Poslanik predvodio molitvu za kišu, a uz nju prostrani trg Manaha, stoljećima karavanski dvor i tržnica grada. Nekoliko stotina metara dalje Medinska tržnica datulja objašnjava zašto je Medina poznata po datuljama: tamne, mekane adžva, karamelno slatke sukari, žvakave mabrum, prodaju se na kilograme s visokih piramida.
Kuba, gdje je sve počelo
Oko četiri kilometra južnije stoji džamija Kuba, koja se smatra prvom džamijom u povijesti islama, podignuta po Poslanikovu dolasku 622. godine; molitva ovdje, kažu, nosi nagradu umre, a hodočasnici i danas svake subote pješače do nje iz središta grada. Obnovljena džamija svijetla je kompozicija bijelih kupola i vrtova, a uređena avenija Kuba i šetnica Al-Hidžra koje vode do nje prate put kojim je Poslanik ušao u oazu — lagana šetnja obrubljena palmama, s pričom na svakom koraku.
Uhud i bojišta
Sjeverno od središta uzdiže se planina Uhud, 1077 metara crvene stijene za koju je Poslanik rekao da „nas voli, a mi volimo nju”. U njezinu podnožju muslimani su 625. vodili bitku na Uhudu, a mali Brežuljak strijelaca Uhud mjesto je gdje je pedeset strijelaca napustilo svoj položaj i gotovo izvojevanu pobjedu pretvorilo u skupo povlačenje. Sedamdeset palih, uključujući Poslanikova strica Hamzu, počiva na groblju šehida Uhuda uz planinu. Stajati između brežuljka i planine sa slijedom bitke u ušima najbolji je način da shvatite koliko su dvije vojske bile blizu.
Rov, Sedam džamija i brdo Sela
Dvije godine kasnije, 627., Medinu je opsjela koalicijska vojska, a grad je obranio rov iskopan preko sjevernog prilaza — bitka na Hendeku. Područje rova Hendek na zapadnom obronku Sele, niskog brda koje štiti stari grad, označava gdje je prolazio, a Sedam džamija raspoređenih uz padinu podsjeća na drugove koji su držali crtu — Selmana al-Farisija, koji je predložio rov, Ebu Bekra, Omera, Aliju i druge. Nedaleko odatle, džamija Al-Kibletejn, džamija dviju kibli, mjesto je gdje se zajednica usred molitve okrenula od Jeruzalema prema Meki; njezin drugi mihrab uklonjen je pri kasnijim obnovama, ali građevina s dvjema kupolama i dalje priča tu priču.
Željeznice, muzeji i tiskani Kur'an
Novija povijest Medine osmanska je. Željeznički muzej zauzima obnovljeni završni kolodvor Hidžaske željeznice u Al-Anbariji, posljednju postaju pruge iz Damaska otvorene 1908., koja je hodočasnike vozila na jug vlakom sve do Prvog svjetskog rata; u depou su sačuvane lokomotive, vagoni i dio pruge (provjerite unaprijed, jer je lokalitet bio zatvoren radi obnove). Za dublju prošlost, muzej Dar Al Madinah u Gradu ekonomije znanja blizu zračne luke priča povijest grada s više od 2000 predmeta i maketama džamije kroz njezina proširenja. A u Kompleksu kralja Fahda za tiskanje Kur'ana na sjevernom rubu grada posjetitelji obilaze najveću tiskaru Kur'ana na svijetu, koja godišnje tiska milijune primjeraka na desecima jezika.
Kako doći i kretati se
Brza željeznica Haramain povezuje Medinu s Mekom za oko dva sata i dvadeset minuta te nastavlja do Džedde, stižući na dojmljivi kolodvor Medina zapadno od središta; zračna luka princa Muhameda bin Abdulaziza još je dvadeset minuta sjevernije. Poslanikova džamija, Al-Baki, tržnica datulja i osmanski kolodvor međusobno su dostupni pješice; do Kube, Uhuda i Kibletejna kratka je vožnja taksijem. Posjetite grad između studenog i veljače, kad su dani u dvadesetima Celzijevih — ljeti redovito prelazi 45 °C — i računajte da je grad najživlji, i najatmosferičniji, tijekom ramazana.